O Šibeniku

Šibenik je smješten u središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana, u slikovitom, razvedenom zaljevu u koji utječe Krka, jedna od najljepših hrvatskih rijeka. Danas je Šibenik administrativno - politički, gospodarski i društveno - kulturni centar Šibensko - kninske županije koja se prostire duž obale šibenskog primorja u dužini oko 100 km, dok njezino zaleđe dopire sve do podnožja Dinare, udaljenog 45 km.

Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici kralja Petra Krešimira IV, pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17. stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana.

Među hrvatskim gradovima ističe se jedinstvenim položajem na središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, u slikovitu i prostranu zaljevu na potopljenom ušću rijeke Krke.

Prekrasni grad jedinstvenog urbanog izričaja, povezan je živopisnim uskim, krivudavim Kanalom sv. Ante s otvorenim morem. Ulaz u kanal čuva renesansna tvrđava sv. Nikole, koja je s još tri gradske tvrđave – sv. Mihovil, sv. Ivan i Barone, simbol stoljetne nepokorenosti Šibenika, ali i jedna od svega tri takve utvrde na Mediteranu.

Šibenik je jedini grad u Hrvatskoj te jedan od rijetkih gradova u svijetu sa dva spomenika upisana na UNESCO-v popis zaštićene kulturne baštine.

Najznačajniji šibenski spomenik poznat u europskom graditeljstvu i uvršten u svjetsku baštinu UNESCO-a, svakako je katedrala sv. Jakova iz 15. i 16. stoljeća. Pet generacija na toj je građevni radilo više od stotinu godina, kreirajući savršene proporcije i dojam kao da je izlivena iz jednog komada. Šibenska katedrala jedina je u Europi izgrađena isključivo od kamena, bez uporabe vezivne žbuke i drvenih konstruktivnih elemenata. Zajedno s renesansnom Gradskom vijećnicom te okolnim crkvama, palačama i Kneževim dvorom, u kojem je danas smješten Županijski muzej, tvori jedan od najljepših trgova u hrvatskoj urbanističkoj baštini.

Drugi šibenski spomenik na Popisu svjetske baštine UNESCO-a je već spomenuta tvrđava Sv. Nikole koja je upisana u sklopu nominacije „Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća.

Šibenik je grad s 24 crkve, 6 samostana, 4 tvrđave, atraktivna „Četiri bunara“ nedaleko od Katedrale, 2851 kamene gradske stepenice, najvećim brojem baroknih orgulja te Srednjovjekovnim samostanskim vrtom sv. Lovre – jedinim takve vrste u Hrvatskoj.

Uz bogatu kulturno povijesnu baštinu, prirodne ljepote Šibenika i okolice svrstale su grad na kartu jedne od najpoželjnijih turističkih destinacija na Mediteranu. U neposrednoj blizini Šibenika nalaze se dva nacionalna parka i jedan park prirode koji uz brojne druge ljepote Šibenik čine turističkim rajem za sve ljubitelje prirode.

Nacionalni park „Krka“ obuhvaća površinu od 109 km² najljepšeg toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole kojeg uz prirodne ljepote krasi i bogata kulturno povijesna baština. Drugi Nacionalni park „Kornati“ nalazi se u sklopu kornatskog otočja s 152 otoka. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, skupina od 89 otoka proglašena je nacionalnim parkom.

Također treba spomenuti i obližnji Park prirode „Vransko jezero“, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj kojem je dominantna karakteristika što je posebni ornitološki rezervat s 256 vrsta ptica.

Prekrasni arhipelag grada Šibenika čine 242 otoka, otočića, hridi i grebena sa svega 10 otočkih naselja. Najpoznatiji među njima svakako su Zlarin – otok koralja, Krapanj – otok spužvara i Prvić, otok na kojem su oduvijek boravili šibenski plemići.

S druge strane, šibensko zaleđe skriva 5 rijeka, 3 velika i 10 manjih jezera, 5 planina i 8 vodopada.

O živom, suvremenom stvaralaštvu Šibenika svjedoči duga turistička tradicija kojoj gosti širom svijeta svake godine povjeravaju svoj odmor, ali i bogata eno gastro ponuda s jedinstvenim vinom Babić, koje se proizvodi od loza iz poznatih primoštenskih vinograda i predstavlja jedno od najkvalitetnijih crnih vina u Hrvatskoj.

ŠIBENIK ZA SVIJET:

● Šibenik je prvi grad u svijetu koji je dobio javnu rasvjetu na izmjeničnu električnu struju. Zahvaljujući patentima Nikole Tesle te odlučnosti načelnika Ante Šupuka i inženjera Vjekoslava Meichsnera, 28. kolovoza 1895. godine Šibenik je ušao u povijest kao prvi grad koji je svoje ulice osvijetlio električnom energijom.

● Šibenčanin Faust Vrančić (1551.) jedan je od najznačajnijih hrvatskih inovatora i vizionara renesanse. Svijet mu duguje prve nacrte padobrana, visećeg mosta i žičare, a njegovi izumi i danas se smatraju temeljnim doprinosima razvoju tehnike. Vrančić je bio čovjek iznimno širokih interesa — leksikograf, filozof, teolog i inženjer, koji je tečno govorio najmanje sedam jezika. Pod latinskim imenom Faustus Verantius ostavio je djela koja ga svrstavaju među najvažnije konstruktore i tehničke pisce na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Memorijalni centar Fausta Vrančića, smješten na otoku Prviću nedaleko od Šibenika, danas čuva i predstavlja njegovo bogato nasljeđe, okupljajući posjetitelje koji žele upoznati život i genijalnost ovog iznimnog Šibenčanina.

● Jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih košarkaša, Šibenčanin Dražen Petrović, ostavio je neizbrisiv trag u povijesti sporta. Zbog svoje sportske genijalnosti nazivan je “košarkaškim Mozartom”, a njegov utjecaj nadilazi generacije i kontinente. Uvršten je među 50 osoba koje su najviše pridonijele Euroligi, smatra se predvodnikom vala europskih košarkaša u NBA ligi, a njegov put - od Šibenke, Cibone i Real Madrida do Portland Trail Blazersa i New Jersey Netsa - postao je simbol upornosti, talenta i posvećenosti. U Šibeniku se nalazi i Spomen soba Draženu Petroviću, smještena u stanu u kojem je živio -intimno mjesto koje čuva uspomenu na život i karijeru sportskog genija koji je zauvijek obilježio svjetsku košarku.